Izvoditelj istraživanja: Javna ustanova Nacionalni park Kornati
Voditelj istraživanja: dr.sc. Martina Markov Podvinski

Cilj istraživanja je kvalitativno – kvantitativni sastav priobalnih naselja riba, glavonožaca i rakova (Stomatopoda i Decapoda) u području Nacionalnog parka "Kornati" i okolnom nezaštićenom području i usporedba tih dvaju akvatorija. Posebni osvrt usmjeren je na recentno stanje populacija ciljanih, priobalnih vrsta velikog ribarskog i gospodarskog značaja – riba: škrpine (Scorpaena scrofa), nekih vrsta porodice Sparidae - fratra (Diplodus vulgaris), pica (Diplodus puntazzo) i zubaca (Dentex dentex), zatim trlje od kamena (Mullus surmuletus); – glavonožaca: hobotnice (Octopus vulgaris) i sipe (Sepia officinalis); – dekapodnih rakova: hlapa (Homarus gammarus) i jastoga (Palinurus elephas) koje su nekad bile vrlo brojno zastupljene na čitavom istraživanom području. Sve su spomenute vrste riba već prilično prorijeđene intenzivnim i slabo kontroliranim ribolovom u okolnom ribolovnom moru i time uključene u "Crveni popis" i "Crvenu knjigu morskih riba Hrvatske".

Analizom ostvarenih rezultata dobit će se detaljni podaci o mnogim biološkim i ekološkim aspektima tih, po broju vrsta, najbogatijih i ribarstveno najvrjednijih litoralnih zajednica istraživanog područja, koji bi trebali biti relevantni za formiranje, eventualne, nove strategije njihove zaštite u nacionalnom parku "Kornati" i eventualnom korigiranju sadašnjeg režima ribolova kako bi se došlo do učinkovitijeg, odnosno održivijeg upravljanja prirodnim resursima tog morskog zaštićenog područja.

•  Osnovni cilj ovih istraživanja je utvrditi kvalitativni (broj zastupljenih vrsta) i kvantitativni sastav (obilje zastupljenih vrsta) priobalnih naselja riba, rakova i glavonožaca u Nacionalnom parku "Kornati" i susjednom nezaštićenom području locirati razlike koje se u njima javljaju na strogo zaštićenim, poluzaštićenim i nezaštićenim lokalitetima (izvan nacionalnog parka). Dobiveni rezultati će biti uspoređeni s rezultatima ranijih istraživanja, ostvarenim pridnenim troslojnim mrežama stajačicama - poponicama koje će bit korištene i u ovim uzorkovanjima obavljenim na tim istim područjima. Ova će istraživanja (i spomenutih zajednica ciljanih skupina i determinacija prilova – ostalih pripadnika morske bentoske flore i faune) svakako doprinijeti boljem poznavanju njihove biološke raznolikosti i rasprostranjenosti u kornatskom podmorju i Jadranu općenito.
• Određivanjem količine ulova po jedinici ribolovnog napora (CPUE – catch per unit effort) nastojat će se procijeniti koliko je obilje analiziranih pridnenih naselja u odnosu na intenzitet ribarskih aktivnosti koje se u nacionalnom parku odvijaju, da li su te aktivnosti isplative, jesu li preintenzivne i koliko su se vrijednosti CPUE-a promijenile u odnosu na ranija razdoblja istraživanja. Ona bi također trebala dati odgovor na pitanje da li je režim zaštite u nacionalnom parku danas efikasan i opravdan u odnosu na neka protekla razdoblja, nezaštićena ribolovna područja izvan parka i druge hrvatske morske nacionalne parkove (Brijuni, Mljet) i da li se, i koliko se, recentna legislativa vezana za ribolov u Kornatima, mora mijenjati u cilju učinkovitije zaštite ciljanih bentoskih biocenoza tog područja.
• Omjer mase ciljanih skupina i mase prilova trebao bi utvrditi odnos između jestivog i nejestivog dijela lovine što je značajan pokazatelj kvantitativnog bogatstva priobalnih bentoskih biocenoza ali i siromaštva analiziranih naselja riba, rakova i glavonožaca.
• Cilj detaljnijeg istraživanja nekih od, u lovinama prisutnih, komercijalno vrijednih vrsta: Scorpaena scrofa, Mullus surmuletus, Dentex dentex, Diplodus vulgaris, Diplodus puntazzo, Palinurus elephas, Homarus gammarus, Octopus vulgaris, Sepia officinalis trebao je utvrditi sadašnje stanje njihovih populacija u pridnenim zajednicama, što bi trebao biti značajan pokazatelj daljnje strategije i regulacije ribolovnih aktivnosti u akvatoriju Nacionalnog parka Kornati. U okviru tih istraživanja trebao bi se utvrditi ukupni dužinsko – maseni odnos (Lt/W).

Zaključci istraživanja rađenih tijekom 2009. godine:

1. Na cijelom istraživanom području zabilježeno je 77 vrsta riba, 4 vrste glavonožaca i 23 vrste rakova (Stomatopoda, Decapoda). Postotni brojčani odnos ovih skupina bio je 89,08 : 2,75 : 8,17, a maseni 85,87 : 10,1 : 4,03. Najzastupljenije porodice su bile Sparidae i Labridae (ribe), Octopodiae (glavonošci) i Majidae (rakovi). Brojčano najzastupljenije vrste bile su Mullus surmuletus, Scorpaena porcus, Symphodus tinca, Scorpaena scrofai Diplodus vulgaris (ribe), Sepia officinalis (glavonošci) i Liocarcinus corrugatus (rakovi).
2. Kvalitativno-kvantitativni sastav zajednica riba, rakova i glavonožaca na širem području Nacionalnog parka „Kornati"ne ukazuje na pozitivne promjene u odnosu na rezultate ranijih istraživanja. Recentno stanje je posljedica neadekvatnih mjera zaštite ali i brojnih nedozvoljenih ribolovnih aktivnosti na tom morskom zaštićenom području.
3. Kvalitativno-kvantitativni sastav istraživanih naselja na područjima pod različitim režimima zaštite ne ukazuje na veće razlike. Nešto bolju sliku dala su područja "stroge zaštite" u odnosu na "djelomično zaštićena područja". Isto je zabilježeno i za lokalitete izvan parka (referentne točke) i one u zaštićenom akvatoriju, gdje su, čak nešto bolji rezultati dobiveni izvan granica parka. Razloge vidimo u neadekvatnoj veličini zona "stroge zaštite", neadekvatnom odabiru i sastavu staništa i rasporeda dubina unutar i izvan njih, intenzivnom ribolovu u Parku (naročito u neposrednoj blizini "strogo zaštićenih" zona) koji je do sada bio znatno liberalniji od onog u okolnom ribolovnom moru i brojnim nedozvoljenim ribolovnim aktivnostima unutar zona "stroge zaštite".
4. Prosječni kvantitet ulova (CPUE) bio je za čitavo istraživano područje, brojčano 4,31, a maseno 0,68 kg/mreži. Najveći broj lovina pripadao je onim "vrlo slabim" (36,46%) i "slabim" (30,21%,) a znatno manje "dobrim" (26,04%), "vrlo dobrim"(6,25%) i "odličnim" (0,9%). Dobivene prosječne ukupne CPUE vrijednosti bile su bolje na lokalitetima izvan parka nego u njemu što je još jedan dokaz intenzivnih ribolovnih aktivnosti i neadekvatnih mjera zaštite u akvatoriju Parka.
5. Analiza sezonske dinamike zajednica riba, rakova i glavonožaca ne pokazuje jasne promjene po mjesecima i godišnjim razdobljima što je posljedica različitih biološko-ekoloških karakteristika vrsta, različitosti staništa i širokog raspona dubina na kojima je uzorkovano.
6. Ribolovom mrežama poponicama sakuplja se velik broj nejestivog i neiskoristivog dijela lovine u kojem se nerijetko nađu i jedinke strogo zaštićenih vrsta (Posidonia oceanica, spužve Axinella cannabina, Axinella polypoides, Tethya aurantium, Axinella polypoides, Tonna galea). Dobiveni maseni odnos jestivog i nejestivog dijela lovine iznosi 15,1 : 1. Količine nejestivog dijela lovine najveće su u zimskom razdoblju zbog dužeg vremena „boravka" mreža pod morem (dužina noći) i lošijih meteoroloških prilika (vjetar, valovi) koje uzrokuju, prilikom dizanja mreža, otkidanje brojnih sesilnih beskralježnjaka s morskog dna. To rezultira dodatnom devastacijim bentoskih biocenoza i bržim opadanjem biološke raznolikosti u njima.
7. Od 9 odabranih ciljanih vrsta velikog gospodarskog značaja tri su u trendu brzog opadanja brojnosti (Scorpaena scrofa, Palinurus elephas, Homarus gammarus), dvije u trendu blažeg opadanja (Diplodus vulgaris, Diplodus puntazzo), tri u statusu stagnacije (Dentex dentex, Sepia officinalis, Octopus vulgaris), a samo je jedna vrsta (Mullus surmuletus) pokazala pozitivni trend rasta naselja. Od 77 zabilježenih vrsta riba njih 34 je ugroženo. Po dvije vrste su u kategorijama „ugrožene vrste" (VU - Vulnerable) i „nedovoljno poznate vste" (DD – Data Deficient Species), 13 u kategoriji „nisko rizičnih vrsta" (NT – Near Threatened Species) i 17 u kategoriji „najmanje zabrinjavajućih vrsta" (LC – Last Concern Species).