1965. Prvi pisani prijedlog za proglašenje Nacionalnog parka Kornati (Sven Kulušić: Kornatska otočna skupina, Geografski glasnik, 27, 215-245, Zagreb, 1965.): "... Kornatska otočna skupina u modernom turizmu predstavljati će neocjenjivu nacionalnu vrijednost samo pod uvjetom da ostane onakva kakva je bila prije nekoliko godina: lijepa, netaknuta i nenarušena slika prošlosti, spomenik ljudskog rada i svjedok teške borbe za život. U kolikoj mjeri je to ostvarivo, to je pitanje na koje može pružiti odgovor samo zajednica, ne isključujući mogućnost stvaranja nacionalnog parka. ..."

1967. Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske donijelo Odluku o proglašenju Kornatskog otočja (sva četiri otočna niza) i jugoistočnog dijela Dugog otoka sa zaljevom Telašćica rezervatom prirodnih predjela u smislu članaka 20. i 22. Zakona o zaštiti prirode (Odluka br. 3178/2-238-1967 od 30. lipnja 1967. godine, "Narodne novine", br. 31/67). Tom Odlukom Kornati su stavljeni u jedan od najblažih oblika zaštite koji nije predviđao organizaciju vlastite uprave rezervata.

1976. Izrađen elaborat u smislu prijedloga za raspravu novog Prostornog plana područja posebne namjene, tj. prijedlog za proglašenje Kornatskog otočja i jugoistočnog dijela Dugog otoka nacionalnim parkom.

1980. Sabor SR Hrvatske proglasio Zakon o Nacionalnom parku Kornati ("Narodne novine", br. 31/80), koji je stupio na snagu 13. kolovoza 1980. godine. Nacionalni park Kornati obuhvatio je tzv. Donje Kornate (Kornatski i Piškerski otočni niz) i jugoistočni kraj Dugog otoka sa zaljevom Telašćica.

1981. Osnovana Uprava dijela Nacionalnog parka Kornati u Općini Šibenik.

1982. Osnovana Uprava dijela Nacionalnog parka Kornati u Općini Zadar.

1983. Između Skupštine Općine Šibenik i Skupštine Općine Zadar zaključen Samoupravni sporazum o zajedničkom unapređenju, čuvanju i zaštiti Nacionalnog parka Kornati.

1985. U mjesecu travnju, nakon neusuglašavanja stavova SO Šibenik i SO Zadar oko upravljanja Nacionalnim parkom Kornati, Skupština Zajednica Općina Split donijela Odluku o osnivanju Radne organizacije Nacionalni park Kornati u osnivanju ("Službeni glasnik Zajednice općina Split", br. 3/85) o kojoj u rujnu iste godine Okružni sud u Splitu donosi rješenje o registraciji.

1986. U mjesecu svibnju, sudskim rješenjem okončan likvidacijski postupak ranijih dviju Uprava dijela NP Kornati.

1986. U mjesecu srpnju objavljena Odluka o unutrašnjem redu u Nacionalnom parku Kornati ("Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik", br. 20/86).

1988. Zbog divergentnih pristupa gospodarenju parkom od strane tadašnjih dviju općina na čijem se teritoriju park prostirao, u mjesecu travnju donesen Zakon o izmjenama Zakona o Nacionalnom parku Kornati ("Narodne novine", br. 14/88), kojim se sjeverozapadni dio dotadašnjeg NP Kornati izdvaja do granica tadašnjih općina i proglašava Parkom prirode Telašćica, a veći dio dotadašnjeg NP Kornati koji se nalazio u tadašnjoj Općini Šibenik, zadržao je status i naziv Nacionalni park Kornati (223,75 km2 s 91 otokom, otočićem i hridi).

1990. Donesena Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati ("Narodne novine", br. 2/90) po Saboru SRH na sjednici Vijeća udruženog rada (11. 01. 1990.), odnosno Vijeća općina (27. 12. 1989.).

1994. Hrvatski sabor donio Zakon o zaštiti prirode ("N.N.", br. 30/94 i 72/94).

1996. Donesen Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati ("Narodne novine", br. 38/96).

1997. Proglašen Zakon o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku Kornati ("Narodne novine", br. 13/97), čime su se donekle promijenile granice parka, pa je park zauzeo oko 217 km2 i uključio ukupno 89 otoka, otočića i hridi.

2003. Hrvatski sabor donio novi Prostorni plan NP. Kornati ("N.N.", br. 118/03).

2003. Hrvatski sabor donio novi Zakon o zaštiti prirode ("N.N.", br. 162/03).

2005. Hrvatski sabor donio novi Zakon o zaštiti prirode ("N.N.", br. 70/05).

2008. Hrvatski sabor donio Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode ("N.N.", br. 139/08).

2010. Donesen novi Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati koji stupa na snagu 1. siječnja 2011. godine („N.N.", br. 141/10).

2011. Donesene Izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati („N.N"., br. 53/11).

2011. Hrvatski sabor donio Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode ("N.N.", br. 57/11).

Turizam

Turizam polako ulazi u Kornate sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada nastupaju i glavne promjene u dosadašnjem životu Kurnatara koje snažno utječu i na cjelokupni izgled Kornata. Mlađe generacije Kurnatara su otišle u gradove na školovanje u kojima  nalaze zaposlenje, neki su se zaposlili u Murteru u turističkim djelatnostima koje se sve jače razvijaju, što je   dovelo do zapuštanja stočarstva i poljoprivrede u Kornatima. Danas na gotovo zapuštenim poljima još uvijek se obrađuje samo maslina, jer maslina zahtjeva najmanje truda, no ni izbliza kao u najboljim godinama. Danas je u Kornatima ostao samo jedan mali vinograd u polju iznad Špraljinog stana kod Suhe punte. Sa masovnom ugradnjom motora u plovila i pojavom brzih motornih plovila Kornati su postali dostupniji, te se može i kraće boraviti u Kornatima da bi se obavili poljoprivredni radovi, te se u jednom danu može poći u Kornate i nakon obavljenog posla vratiti u mjesto domicila. Kurnatari se okreću turizmu i svoje kornatske kučice adaptiraju za smještaj turista. Otvaraju se i restorani (danas ih je 20-ak). Danas su Kornati turistički poznat brand, i privlače mnoštvo nautičara i izletnika.