Morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmarestii) je tipična morska ptica (sredozemna podvrsta koja je endemična za Mediteran) čiji životni ciklus ovisi o ribi s kojom se hrani i o stjenovitim otočićima i krunama na kojima se gnijezdi.

Gotovo uvijek se nalazi na moru i rijetko posjećuje veće luke i naselja ili skita u unutrašnjost. Ova ptica je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, ugrožena na europskoj razini (Dodatak I Direktive o pticama EU) i nalazi se na Crvenoj listi ptica Hrvatske i u našem parku ukupno postoji oko 150 gnijezdećih parova.
Morski vranac je ugrožen zbog kolonijalnog načina života, a izuzetno dobro može poslužiti kao indikator bioraznolikosti morskog i otočnog eko-sustava, jer se nalazi pri vrhu hranidbenog lanca.


Opis odrasle ptice:
Crno perje sa zelenim metalnim odsjajem, crni rubovi pera daju ljuskasti izgled. Kljun crn sa žutim rubovima, oči smaragdno zelene s uskim žutim prstenom. Noge i stopala crni.
Za razliku od odraslih, mlade ptice imaju gornji dio tijela smeđe boje, brada je bjelkaste boje, prema grlu smeđe. Trbuh svjetlije boje. Tragovi smeđeg perja mogu se vidjeti do treće godine starosti.Zbog ove razlike u izgledu odraslih i mladih jedinki, puno ljudi (turista) misli da se radi o dvije različite vrste, no međutim to nije točno. Radi se samo o razlikama u starosti.Morski vranci nisu baš neki sjajni letači (npr. poput sivog sokola ili galeba), a to se i vidi iz nalaza naših prstenovanih mladunaca. Oni se lagano „skiću" uz našu obalu Jadrana preko Slovenije do Italije i natrag.

Neke zanimljivosti:
Morski vranci se hrane ribom i to individualno ili u skupini.
Loveći ribu, mogu zaroniti i preko 50 m dubine.
Prosječna brzina ronjenja može iznositi do 2 metra u sekundi
Na rezervama masnog tkiva mogu preživjeti otprilike 2 tjedna.
Gnijezdo je veličine 45-55 cm i osim "klasičnog" materijala za gnijezda, mogu se pronaći komadići ribarskih mreža, plastike i raznog smeća koje more izbaci na obalu.

U nekim dijelovima Japana i Kine postoji lokalna tisućljetna tradicija gdje su se pripitomljeni vranci koristili za ribolov na kopnenim vodama. Naravno da se takav način ribolova danas (koji je užasno kompliciran i ekonomski neprofitabilan) koristi isključivo u turističkoj prezentaciji tradicionalnog života tih naroda.