Izvoditelj: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Voditelj istraživanja: doc.dr.sc. Petar Kružić

Prema grubim procjenama u Jadranskom moru je do sada utvrđeno oko 7000 biljnih i životinjskih vrsta. Iako je popriličan broj skupina još nedovoljno istražen, može se reći kako je u Jadranskom moru bioraznolikost prilično velika. Potrebno je istaknuti velik broj endema u Jadranu koji samo u flori zauzimaju 12% ukupno pronađenih vrsta. S obzirom na brojnost endema flore i faune, Jadransko more se izdvaja kao posebna biogeografska cjelina Sredozemlja. Na žalost, biološka raznolikost Jadranskog mora sve je ugroženija, kako onečišćenjem gradskim i industrijskim otpadnim vodama, tako i neracionalnim iskorištavanjem bioloških dobara. Antropogeni utjecaji predstavljaju stalnu opasnost za životne zajednice u plićim obalnim područjima. U zaštićenim područjima je živi svijet i njegova raznolikost manje ugrožen nego na drugim područjima, međutim globalno zatopljenje i anomalije u temperaturama mora ne zaobilaze zaštićena područja. U zadnjih desetak godina u ljetno doba događaju se masovna uginuća sesilnih vrsta u Sredozemnom moru zbog utjecaja povećane temperature mora (pozitivne temperaturne anomalije) sve do 40 metara dubine. Najočitije negativne promjene kod populacija zabilježene kod kamenih koralja Cladocora caespitosa (jedina vrsta u Sredozemnom moru koja gradi grebene poput onih u tropskim morima), Caryophyllia inornata, Hoplangia durothrix, Leptopsammia pruvoti, Polycyathus pulchellus, Phyllangia mouchezi i Balanophyllia europaea, gorgonija Corallium rubrum, Eunicella cavolinii, E. singularis, E. verrucosa i Paramuricea clavata.

Promjene su uočene i kod drugih vrsta poput spužvi, puževa, mahovnjaka i plaštenjaka.
Gospodarsko značenje spužava i koralja u istočnom Jadranu danas je neznatno, prvih zbog smanjene potražnje, a koralja zbog nekontroliranog vađenja koje je ponegdje doveo i do nestanka koraljnih naselja.

Posljedice ugrožavanja morske flore i faune pod utjecajem povećane temperature mora:
1. Evidentno mijenjanje, povlačenje ili nestajanje zajednica makrofitskih alga, morskih cvjetnica i životinjskih vrsta (prvenstveno sesilnih vrsta) u područjima pod jačim utjecajem temperaturnih promjena.
2. Promjena biološke raznolikosti kao posljedica temperaturnih promjena u moru.
3. Ozbiljna prorijeđenost populacija nekih vrsta spužvi, koralja, puževa, mahovnjaka i plaštenjaka.

Krajnji ciljevi projekta:
1. Procjena stanja populacija koralja i monitoring koralja u koraligenskoj biocenozi na strmcima NP Kornati.
2. Procjena zastupljenosti pojedinih vrsta, posebno onih ugroženih i zakonom zaštićenih.
3. Dugoročni monitoring koralja na 5 lokaliteta na vanjskim strmcima NP Kornati (Mana, Rašip, Mali Rašip, Piškera, Velika i Mala Panitula).
4. Popis biocenoza na strmcima s njihovom dubinskom raspodjelom.
5. Izrada baze podataka (u obliku web stranice ili tiskanog materijala) koja će se koristiti u daljnjim istraživanjima.
6. Izrada baze fotografija podmorja i pojedinih vrsta koja će se koristiti u turističkoj promidžbi NP Kornati.
Glavni dugoročni cilj ovog projekta je aktivna zaštita morskih vrsta i staništa u koraligenskoj biocenozi te održivo gospodarenje morem u NP Kornati.

Očekivani rezultati:
1. Popis koraljnih vrsta na strmcima NP Kornati.
2. Podaci o hidrografskim uvjetima (temperatura, količina svjetlosti i brzina morskih struja) na odabranim postajama i njihovo sustavno praćenje.
3. Baza podataka utvrđenih vrsta.
4. Baza fotografija utvrđenih vrsta.

Zaključci istraživanja tijekom 2012. godine:
Dok su vrijednosti temperature mora na dubinama od 5, 10 i 20 metara u granicama normalnih i uobičajenih vrijednost za ovo područje Jadrana i za određena godišnja doba, temperature mora na dubinama od 30 i 40 metara pokazuju visoke ljetne temperaturne anomalije za ovu dubinu mora. Visoke temperature (do 24°C) na toj dubini značajno su veće od uobičajenih temperatura mora (između 12 i 15°C). Duži vremenski period koji može trajati i do 3 mjeseca vrlo je vjerojatni uzrok ugibanja spužava, koralja i mahovnjaka na istraživanim postajama. Na svim postajama utvrđeno je djelomično smanjivanje populacija (između 5 i 10% uginulih jedinki).Ovakav negativan utjecaj primjećuje se kao odumiranje (nekroza) tkiva na spužvama, kamenim koraljima i gorgonijama. S obzirom kako postoje podaci s istraživanja unazad 15 godina, moguće je usporediti promjene kod istraživanih staništa (prvenstveno koraligenske biocenoze) unutar Nacionalnog parka „Kornati". Fizikalno-kemijski parametri, te izmjerene koncentracije metala su na razini koncentracija otvorenog mora hrvatskog dijela Jadrana. Jedino su u uzorcima iz mjeseca listopada na postaji Velika Panitula zabilježene veće koncentracije olova i cinka. Povišene koncentracije olova i cinka na ovoj postaji u odnosu na ostale postaje vjerojatna su posljedica blizine marine Piškera, te brojnosti vezani brodova i brodova u pokretu oko same marine. Odabrane su vrste koje će poslužiti kao indikator ugroženosti koraligenske biocenoze, a monitoring bi se provodio u slijedećih 10 godina, a vjerojatno i duže. Vrste indikatori su vrste koje su karakteristične za koraligen istočnog dijela Jadrana. Posebna pozornost usmjerena je na crveni koralj (Corallium rubrum), čije su populacije vrlo ugrožene u cijelom Sredozemnom moru, pa tako i u NP „Kornati". Sve vrste indikatori pokazuju (na svim postajama, osim na postaji Purara) stupnjeve oštećenja populacija vezano za temperaturne anomalije. Najviše ugrožene su gorgonije Eunicella cavolinii i pogotovo Paramuricea clavata. Za potrebe daljnjeg monitoringa, na istraživanom profilu Mana postavljeni su mjerači temperature i količine svjetlosti na dubinama između 5 i 40 metara (svakih 5 metara dubine). Uz mjerenja temperature mora, potrebno je i daljnje mjerenje fizikalno-kemijskih parametara (promjene saliniteta, koncentracije kisika, promjena pH (važna za moguću acidifikaciju mora), te koncentracije teških metala). Na taj način bi se kroz slijedeće razdoblje dobio bolji uvid u stanje koraligenske biocenoze i promjene koje se događaju u toj biocenozi pod utjecajem globalnih klimatskih promjena.

Istraživanja se nastavljaju u 2013. godini.