Partnerstvo za održivo korištenje zajedničkih morskih resursa

Jadransko more je opće prihvaćeno kao jedan od najvrednijih resursa Republike Hrvatske. Ribarstvo i turizam su gospodarske grane koje direktno ovise o zdravlju morskog okoliša i osiguravaju značajne izvore prihoda, ali istovremeno predstavljaju i potencijalnu opasnost za morski okoliš i bioraznolikost. Postoje razni načini zaštite morskog okoliša, uključujući svima poznate nacionalne parkove ili parkove prirode, ali i mreže zaštićenih područja, među kojima je vjerojatno najpoznatija NATURA 2000.

Opširnije...

Praćenje stanja ribolovnih resursa na području Nacionalnog parka Kornati

Izvoditelj istraživanja: Javna ustanova Nacionalni park Kornati
Voditelj istraživanja: dr.sc. Martina Markov Podvinski

Cilj istraživanja je kvalitativno – kvantitativni sastav priobalnih naselja riba, glavonožaca i rakova (Stomatopoda i Decapoda) u području Nacionalnog parka "Kornati" i okolnom nezaštićenom području i usporedba tih dvaju akvatorija. Posebni osvrt usmjeren je na recentno stanje populacija ciljanih, priobalnih vrsta velikog ribarskog i gospodarskog značaja – riba: škrpine (Scorpaena scrofa), nekih vrsta porodice Sparidae - fratra (Diplodus vulgaris), pica (Diplodus puntazzo) i zubaca (Dentex dentex), zatim trlje od kamena (Mullus surmuletus); – glavonožaca: hobotnice (Octopus vulgaris) i sipe (Sepia officinalis); – dekapodnih rakova: hlapa (Homarus gammarus) i jastoga (Palinurus elephas) koje su nekad bile vrlo brojno zastupljene na čitavom istraživanom području. Sve su spomenute vrste riba već prilično prorijeđene intenzivnim i slabo kontroliranim ribolovom u okolnom ribolovnom moru i time uključene u "Crveni popis" i "Crvenu knjigu morskih riba Hrvatske".

Opširnije...

Istraživanje dobrog dupina na području Nacionalnog parka Kornati

Izvoditelj: Instutut za istraživanje mora Plavi svijet
Voditelj istraživanja:

Istraživanja dobrih dupina u Jadranskom moru uglavnom su povremena i ograničena na mala područja. Kao rezultat, za mnoge dijelove teritorijalnog mora Republike Hrvatske ne postoje znanstveno potkrijepljene informacije o prisutnosti, brojnosti i statusu ove zakonom zaštićene vrste. Moderni standardi očuvanja bioraznolikosti nalažu provođenje mjera zaštite na temelju najboljih dostupnih informacija. Ovo naročito vrijedi za zaštićena područja. Projekt „Istraživanja dobrih dupina u NP Kornati" ima za cilj prikupljanje, analizu i prezentaciju podataka o njihovoj biologiji i ekologiji, čime bi se stvorila znanstveno relevantna osnova za buduće upravljanje zaštićenim područjem. Drugi cilj projekta je diseminacija informacija o statusu i načinima zaštite dobrih dupina u NP Kornati, čime bi se podigla svijest i stvorio pozitivan stav prema zaštiti bioraznolikosti među ciljanim skupinama.

Opširnije...

Utjecaj temperaturnih promjena na naselja koralja u koraligenskoj zajednici na strmcima u Nacionalnom parku Kornati

Izvoditelj: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Voditelj istraživanja: doc.dr.sc. Petar Kružić

Prema grubim procjenama u Jadranskom moru je do sada utvrđeno oko 7000 biljnih i životinjskih vrsta. Iako je popriličan broj skupina još nedovoljno istražen, može se reći kako je u Jadranskom moru bioraznolikost prilično velika. Potrebno je istaknuti velik broj endema u Jadranu koji samo u flori zauzimaju 12% ukupno pronađenih vrsta. S obzirom na brojnost endema flore i faune, Jadransko more se izdvaja kao posebna biogeografska cjelina Sredozemlja. Na žalost, biološka raznolikost Jadranskog mora sve je ugroženija, kako onečišćenjem gradskim i industrijskim otpadnim vodama, tako i neracionalnim iskorištavanjem bioloških dobara. Antropogeni utjecaji predstavljaju stalnu opasnost za životne zajednice u plićim obalnim područjima. U zaštićenim područjima je živi svijet i njegova raznolikost manje ugrožen nego na drugim područjima, međutim globalno zatopljenje i anomalije u temperaturama mora ne zaobilaze zaštićena područja. U zadnjih desetak godina u ljetno doba događaju se masovna uginuća sesilnih vrsta u Sredozemnom moru zbog utjecaja povećane temperature mora (pozitivne temperaturne anomalije) sve do 40 metara dubine. Najočitije negativne promjene kod populacija zabilježene kod kamenih koralja Cladocora caespitosa (jedina vrsta u Sredozemnom moru koja gradi grebene poput onih u tropskim morima), Caryophyllia inornata, Hoplangia durothrix, Leptopsammia pruvoti, Polycyathus pulchellus, Phyllangia mouchezi i Balanophyllia europaea, gorgonija Corallium rubrum, Eunicella cavolinii, E. singularis, E. verrucosa i Paramuricea clavata.

Opširnije...