• 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8

Kornati National Park...89 unforgettable islands, islets and reefs

turizam-kategorijaThe Kornati National Park is often mentioned as "nautical paradise" in tourist publications. And really, in "slalom" sailing through the 89 unforgettable islands, islets and reefs in the Kornati National Park, you will test all of your nautical skills, particularly if the weather puts in some effort... You'll need a valid ticket to sail through the National Park. Check out Price list for 2017 in PDF format.

shop icon
 

Park recommends

  • 1
  • 2
  • 3

Izvoditelj istraživanja: Javna ustanova Nacionalni park Kornati
Voditelj istraživanja: dr.sc. Martina Markov Podvinski

Cilj istraživanja je kvalitativno – kvantitativni sastav priobalnih naselja riba, glavonožaca i rakova (Stomatopoda i Decapoda) u području Nacionalnog parka "Kornati" i okolnom nezaštićenom području i usporedba tih dvaju akvatorija. Posebni osvrt usmjeren je na recentno stanje populacija ciljanih, priobalnih vrsta velikog ribarskog i gospodarskog značaja – riba: škrpine (Scorpaena scrofa), nekih vrsta porodice Sparidae - fratra (Diplodus vulgaris), pica (Diplodus puntazzo) i zubaca (Dentex dentex), zatim trlje od kamena (Mullus surmuletus); – glavonožaca: hobotnice (Octopus vulgaris) i sipe (Sepia officinalis); – dekapodnih rakova: hlapa (Homarus gammarus) i jastoga (Palinurus elephas) koje su nekad bile vrlo brojno zastupljene na čitavom istraživanom području. Sve su spomenute vrste riba već prilično prorijeđene intenzivnim i slabo kontroliranim ribolovom u okolnom ribolovnom moru i time uključene u "Crveni popis" i "Crvenu knjigu morskih riba Hrvatske".

Analizom ostvarenih rezultata dobit će se detaljni podaci o mnogim biološkim i ekološkim aspektima tih, po broju vrsta, najbogatijih i ribarstveno najvrjednijih litoralnih zajednica istraživanog područja, koji bi trebali biti relevantni za formiranje, eventualne, nove strategije njihove zaštite u nacionalnom parku "Kornati" i eventualnom korigiranju sadašnjeg režima ribolova kako bi se došlo do učinkovitijeg, odnosno održivijeg upravljanja prirodnim resursima tog morskog zaštićenog područja.

  •  Osnovni cilj ovih istraživanja je utvrditi kvalitativni (broj zastupljenih vrsta) i kvantitativni sastav (obilje zastupljenih vrsta) priobalnih naselja riba, rakova i glavonožaca u Nacionalnom parku "Kornati" i susjednom nezaštićenom području locirati razlike koje se u njima javljaju na strogo zaštićenim, poluzaštićenim i nezaštićenim lokalitetima (izvan nacionalnog parka). Dobiveni rezultati će biti uspoređeni s rezultatima ranijih istraživanja, ostvarenim pridnenim troslojnim mrežama stajačicama - poponicama koje će bit korištene i u ovim uzorkovanjima obavljenim na tim istim područjima. Ova će istraživanja (i spomenutih zajednica ciljanih skupina i determinacija prilova – ostalih pripadnika morske bentoske flore i faune) svakako doprinijeti boljem poznavanju njihove biološke raznolikosti i rasprostranjenosti u kornatskom podmorju i Jadranu općenito.
  • Određivanjem količine ulova po jedinici ribolovnog napora (CPUE – catch per unit effort) nastojat će se procijeniti koliko je obilje analiziranih pridnenih naselja u odnosu na intenzitet ribarskih aktivnosti koje se u nacionalnom parku odvijaju, da li su te aktivnosti isplative, jesu li preintenzivne i koliko su se vrijednosti CPUE-a promijenile u odnosu na ranija razdoblja istraživanja. Ona bi također trebala dati odgovor na pitanje da li je režim zaštite u nacionalnom parku danas efikasan i opravdan u odnosu na neka protekla razdoblja, nezaštićena ribolovna područja izvan parka i druge hrvatske morske nacionalne parkove (Brijuni, Mljet) i da li se, i koliko se, recentna legislativa vezana za ribolov u Kornatima, mora mijenjati u cilju učinkovitije zaštite ciljanih bentoskih biocenoza tog područja.
  • Omjer mase ciljanih skupina i mase prilova trebao bi utvrditi odnos između jestivog i nejestivog dijela lovine što je značajan pokazatelj kvantitativnog bogatstva priobalnih bentoskih biocenoza ali i siromaštva analiziranih naselja riba, rakova i glavonožaca.
  • Cilj detaljnijeg istraživanja nekih od, u lovinama prisutnih, komercijalno vrijednih vrsta: Scorpaena scrofa, Mullus surmuletus, Dentex dentex, Diplodus vulgaris, Diplodus puntazzo, Palinurus elephas, Homarus gammarus, Octopus vulgaris, Sepia officinalis trebao je utvrditi sadašnje stanje njihovih populacija u pridnenim zajednicama, što bi trebao biti značajan pokazatelj daljnje strategije i regulacije ribolovnih aktivnosti u akvatoriju Nacionalnog parka Kornati. U okviru tih istraživanja trebao bi se utvrditi ukupni dužinsko – maseni odnos (Lt/W).

Zaključci istraživanja rađenih tijekom 2009. godine:

  1. Na cijelom istraživanom području zabilježeno je 77 vrsta riba, 4 vrste glavonožaca i 23 vrste rakova (Stomatopoda, Decapoda). Postotni brojčani odnos ovih skupina bio je 89,08 : 2,75 : 8,17, a maseni 85,87 : 10,1 : 4,03. Najzastupljenije porodice su bile Sparidae i Labridae (ribe), Octopodiae (glavonošci) i Majidae (rakovi). Brojčano najzastupljenije vrste bile su Mullus surmuletus, Scorpaena porcus, Symphodus tinca, Scorpaena scrofai Diplodus vulgaris (ribe), Sepia officinalis (glavonošci) i Liocarcinus corrugatus (rakovi).
  2. Kvalitativno-kvantitativni sastav zajednica riba, rakova i glavonožaca na širem području Nacionalnog parka „Kornati"ne ukazuje na pozitivne promjene u odnosu na rezultate ranijih istraživanja. Recentno stanje je posljedica neadekvatnih mjera zaštite ali i brojnih nedozvoljenih ribolovnih aktivnosti na tom morskom zaštićenom području.
  3. Kvalitativno-kvantitativni sastav istraživanih naselja na područjima pod različitim režimima zaštite ne ukazuje na veće razlike. Nešto bolju sliku dala su područja "stroge zaštite" u odnosu na "djelomično zaštićena područja". Isto je zabilježeno i za lokalitete izvan parka (referentne točke) i one u zaštićenom akvatoriju, gdje su, čak nešto bolji rezultati dobiveni izvan granica parka. Razloge vidimo u neadekvatnoj veličini zona "stroge zaštite", neadekvatnom odabiru i sastavu staništa i rasporeda dubina unutar i izvan njih, intenzivnom ribolovu u Parku (naročito u neposrednoj blizini "strogo zaštićenih" zona) koji je do sada bio znatno liberalniji od onog u okolnom ribolovnom moru i brojnim nedozvoljenim ribolovnim aktivnostima unutar zona "stroge zaštite".
  4. Prosječni kvantitet ulova (CPUE) bio je za čitavo istraživano područje, brojčano 4,31, a maseno 0,68 kg/mreži. Najveći broj lovina pripadao je onim "vrlo slabim" (36,46%) i "slabim" (30,21%,) a znatno manje "dobrim" (26,04%), "vrlo dobrim"(6,25%) i "odličnim" (0,9%). Dobivene prosječne ukupne CPUE vrijednosti bile su bolje na lokalitetima izvan parka nego u njemu što je još jedan dokaz intenzivnih ribolovnih aktivnosti i neadekvatnih mjera zaštite u akvatoriju Parka.
  5. Analiza sezonske dinamike zajednica riba, rakova i glavonožaca ne pokazuje jasne promjene po mjesecima i godišnjim razdobljima što je posljedica različitih biološko-ekoloških karakteristika vrsta, različitosti staništa i širokog raspona dubina na kojima je uzorkovano.
  6. Ribolovom mrežama poponicama sakuplja se velik broj nejestivog i neiskoristivog dijela lovine u kojem se nerijetko nađu i jedinke strogo zaštićenih vrsta (Posidonia oceanica, spužve Axinella cannabina, Axinella polypoides, Tethya aurantium, Axinella polypoides, Tonna galea). Dobiveni maseni odnos jestivog i nejestivog dijela lovine iznosi 15,1 : 1. Količine nejestivog dijela lovine najveće su u zimskom razdoblju zbog dužeg vremena „boravka" mreža pod morem (dužina noći) i lošijih meteoroloških prilika (vjetar, valovi) koje uzrokuju, prilikom dizanja mreža, otkidanje brojnih sesilnih beskralježnjaka s morskog dna. To rezultira dodatnom devastacijim bentoskih biocenoza i bržim opadanjem biološke raznolikosti u njima.
  7. Od 9 odabranih ciljanih vrsta velikog gospodarskog značaja tri su u trendu brzog opadanja brojnosti (Scorpaena scrofa, Palinurus elephas, Homarus gammarus), dvije u trendu blažeg opadanja (Diplodus vulgaris, Diplodus puntazzo), tri u statusu stagnacije (Dentex dentex, Sepia officinalis, Octopus vulgaris), a samo je jedna vrsta (Mullus surmuletus) pokazala pozitivni trend rasta naselja. Od 77 zabilježenih vrsta riba njih 34 je ugroženo. Po dvije vrste su u kategorijama „ugrožene vrste" (VU - Vulnerable) i „nedovoljno poznate vste" (DD – Data Deficient Species), 13 u kategoriji „nisko rizičnih vrsta" (NT – Near Threatened Species) i 17 u kategoriji „najmanje zabrinjavajućih vrsta" (LC – Last Concern Species).