• 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8

Kornati National Park...89 unforgettable islands, islets and reefs

turizam-kategorijaThe Kornati National Park is often mentioned as "nautical paradise" in tourist publications. And really, in "slalom" sailing through the 89 unforgettable islands, islets and reefs in the Kornati National Park, you will test all of your nautical skills, particularly if the weather puts in some effort... You'll need a valid ticket to sail through the National Park. Check out Price list for 2019 in PDF format.

shop icon
 

Park recommends

  • 1
  • 2
  • 3

Izvoditelj: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Voditelj istraživanja: doc.dr.sc. Petar Kružić

Prema grubim procjenama u Jadranskom moru je do sada utvrđeno oko 7000 biljnih i životinjskih vrsta. Iako je popriličan broj skupina još nedovoljno istražen, može se reći kako je u Jadranskom moru bioraznolikost prilično velika. Potrebno je istaknuti velik broj endema u Jadranu koji samo u flori zauzimaju 12% ukupno pronađenih vrsta. S obzirom na brojnost endema flore i faune, Jadransko more se izdvaja kao posebna biogeografska cjelina Sredozemlja. Na žalost, biološka raznolikost Jadranskog mora sve je ugroženija, kako onečišćenjem gradskim i industrijskim otpadnim vodama, tako i neracionalnim iskorištavanjem bioloških dobara. Antropogeni utjecaji predstavljaju stalnu opasnost za životne zajednice u plićim obalnim područjima. U zaštićenim područjima je živi svijet i njegova raznolikost manje ugrožen nego na drugim područjima, međutim globalno zatopljenje i anomalije u temperaturama mora ne zaobilaze zaštićena područja. U zadnjih desetak godina u ljetno doba događaju se masovna uginuća sesilnih vrsta u Sredozemnom moru zbog utjecaja povećane temperature mora (pozitivne temperaturne anomalije) sve do 40 metara dubine. Najočitije negativne promjene kod populacija zabilježene kod kamenih koralja Cladocora caespitosa (jedina vrsta u Sredozemnom moru koja gradi grebene poput onih u tropskim morima), Caryophyllia inornata, Hoplangia durothrix, Leptopsammia pruvoti, Polycyathus pulchellus, Phyllangia mouchezi i Balanophyllia europaea, gorgonija Corallium rubrum, Eunicella cavolinii, E. singularis, E. verrucosa i Paramuricea clavata.

Promjene su uočene i kod drugih vrsta poput spužvi, puževa, mahovnjaka i plaštenjaka.
Gospodarsko značenje spužava i koralja u istočnom Jadranu danas je neznatno, prvih zbog smanjene potražnje, a koralja zbog nekontroliranog vađenja koje je ponegdje doveo i do nestanka koraljnih naselja.

Posljedice ugrožavanja morske flore i faune pod utjecajem povećane temperature mora:
1. Evidentno mijenjanje, povlačenje ili nestajanje zajednica makrofitskih alga, morskih cvjetnica i životinjskih vrsta (prvenstveno sesilnih vrsta) u područjima pod jačim utjecajem temperaturnih promjena.
2. Promjena biološke raznolikosti kao posljedica temperaturnih promjena u moru.
3. Ozbiljna prorijeđenost populacija nekih vrsta spužvi, koralja, puževa, mahovnjaka i plaštenjaka.

Krajnji ciljevi projekta:
1. Procjena stanja populacija koralja i monitoring koralja u koraligenskoj biocenozi na strmcima NP Kornati.
2. Procjena zastupljenosti pojedinih vrsta, posebno onih ugroženih i zakonom zaštićenih.
3. Dugoročni monitoring koralja na 5 lokaliteta na vanjskim strmcima NP Kornati (Mana, Rašip, Mali Rašip, Piškera, Velika i Mala Panitula).
4. Popis biocenoza na strmcima s njihovom dubinskom raspodjelom.
5. Izrada baze podataka (u obliku web stranice ili tiskanog materijala) koja će se koristiti u daljnjim istraživanjima.
6. Izrada baze fotografija podmorja i pojedinih vrsta koja će se koristiti u turističkoj promidžbi NP Kornati.
Glavni dugoročni cilj ovog projekta je aktivna zaštita morskih vrsta i staništa u koraligenskoj biocenozi te održivo gospodarenje morem u NP Kornati.

Očekivani rezultati:
1. Popis koraljnih vrsta na strmcima NP Kornati.
2. Podaci o hidrografskim uvjetima (temperatura, količina svjetlosti i brzina morskih struja) na odabranim postajama i njihovo sustavno praćenje.
3. Baza podataka utvrđenih vrsta.
4. Baza fotografija utvrđenih vrsta.

Zaključci istraživanja tijekom 2012. godine:
Dok su vrijednosti temperature mora na dubinama od 5, 10 i 20 metara u granicama normalnih i uobičajenih vrijednost za ovo područje Jadrana i za određena godišnja doba, temperature mora na dubinama od 30 i 40 metara pokazuju visoke ljetne temperaturne anomalije za ovu dubinu mora. Visoke temperature (do 24°C) na toj dubini značajno su veće od uobičajenih temperatura mora (između 12 i 15°C). Duži vremenski period koji može trajati i do 3 mjeseca vrlo je vjerojatni uzrok ugibanja spužava, koralja i mahovnjaka na istraživanim postajama. Na svim postajama utvrđeno je djelomično smanjivanje populacija (između 5 i 10% uginulih jedinki).Ovakav negativan utjecaj primjećuje se kao odumiranje (nekroza) tkiva na spužvama, kamenim koraljima i gorgonijama. S obzirom kako postoje podaci s istraživanja unazad 15 godina, moguće je usporediti promjene kod istraživanih staništa (prvenstveno koraligenske biocenoze) unutar Nacionalnog parka „Kornati". Fizikalno-kemijski parametri, te izmjerene koncentracije metala su na razini koncentracija otvorenog mora hrvatskog dijela Jadrana. Jedino su u uzorcima iz mjeseca listopada na postaji Velika Panitula zabilježene veće koncentracije olova i cinka. Povišene koncentracije olova i cinka na ovoj postaji u odnosu na ostale postaje vjerojatna su posljedica blizine marine Piškera, te brojnosti vezani brodova i brodova u pokretu oko same marine. Odabrane su vrste koje će poslužiti kao indikator ugroženosti koraligenske biocenoze, a monitoring bi se provodio u slijedećih 10 godina, a vjerojatno i duže. Vrste indikatori su vrste koje su karakteristične za koraligen istočnog dijela Jadrana. Posebna pozornost usmjerena je na crveni koralj (Corallium rubrum), čije su populacije vrlo ugrožene u cijelom Sredozemnom moru, pa tako i u NP „Kornati". Sve vrste indikatori pokazuju (na svim postajama, osim na postaji Purara) stupnjeve oštećenja populacija vezano za temperaturne anomalije. Najviše ugrožene su gorgonije Eunicella cavolinii i pogotovo Paramuricea clavata. Za potrebe daljnjeg monitoringa, na istraživanom profilu Mana postavljeni su mjerači temperature i količine svjetlosti na dubinama između 5 i 40 metara (svakih 5 metara dubine). Uz mjerenja temperature mora, potrebno je i daljnje mjerenje fizikalno-kemijskih parametara (promjene saliniteta, koncentracije kisika, promjena pH (važna za moguću acidifikaciju mora), te koncentracije teških metala). Na taj način bi se kroz slijedeće razdoblje dobio bolji uvid u stanje koraligenske biocenoze i promjene koje se događaju u toj biocenozi pod utjecajem globalnih klimatskih promjena.

Istraživanja se nastavljaju u 2013. godini.

Izrezak1

360% Panoramic flight over the Kornati National Park

 

  Fly around the entire archipelago of Kornati and choose the most beautiful bay...